Koliko je za BiH u ekonomskom smislu važna njena dijaspora

Sve veći odlazak naših ljudi iz zemlje rezultirao je većim prilivom doznaka iz inozemstva. Iznos novčanih doznaka koje je slala naša dijaspora u prošloj godini službeno bi trebao uvelike premašiti 2,7 milijardi KM, a računajući i ono što banke ne zabilježe, vjerovatno je dvostruko veći.

0
109

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) ne raspolaže podacima iz kojih zemalja BiH prima najviše novčanih doznaka, jer još uvijek nema zvanične procjene doznačenih sredstava po zemljama, ali se može reći da uglavnom dolaze iz zemalja zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike gdje je bh. dijaspora najprisutnija.

“Svakako da novi val ekonomske emigracije u posljednjim godinama doprinosi novčanim doznakama prema BiH, s obzirom na to da oni imaju još uvijek bliske socijalne veze s rodbinom u domovini. Uočava se značajniji porast od 8 posto u 2017. godini, a u posljednje dvije godine rastu za oko 2 posto. U relativnom odnosu prema BDP-u, doznake posljednjih godina iznose oko 8 posto BDP-a”, kazali su za Klix.ba iz Centralne banke.

Adnan Berberović, suosnivač Restarta, organizacije koja promoviše investicije i ekonomsku saradnju s dijasporom, za Klix.ba kaže da trend povećanja doznaka svakako ima veze s povećanjem naše dijaspore i prema prognozama u 2019. taj iznos će biti 2,7 milijardi KM.

“Većina doznaka šalje se u BiH uglavnom kao pomoć porodicama. Ukupan iznos je mnogo veći računajući da se mnogo novca predaje u gotovini. Mi u Restartu radimo na tome da ohrabrimo naše ljude u dijaspori da ih, osim što pomažu porodicu, podstaknemo na investiranje sredstava u mala i srednja preduzeća u BiH. U posljednjih nekoliko godina organizacija Restart je zainteresovala mnoge ljude iz dijaspore koji su pokrenuli i danas vode uspješne firme u BiH”, kazao je Berberović.

Institucionalizirati manji dio doznaka

Kako pokretanje firme nosi rizik, zahtjeva početna sredstva te zahtjeva dosta odricanja, dodaje on, iako danas za neke tipove poslovanja velika investicija nije neminovna, postoje i drugi načini koji su etablirani u svijetu koji smanjuje rizike.

“Jedan od takvih je i fond za dijasporu o kojem se dugo priča, ali niko, koliko ja znam, nije ga još uvijek uspješno realizovao u BiH. Smatram da još uvijek ne postoji dovoljno povjerenja i generalno neinformiranosti potencijalih ulagača u takav fond i da su to neki od razloga zašto još nije došlo do realizacije. Mislim da bi eventualno jedna vrsta tzv. ‘equity crowdfundinga’ mogla biti alternativa, jer bi se moglo raditi s fokusom na manje projekte. Kako bi se ovo realizovalo, mora postojati profesionalni tim koji će moći napraviti kvalitetnu promociju, a isto tako eventualno učestvovati u menadžmentu i predstavljati ulagače kako bi osigurali transparentnost. Ako bi se uložilo 0,1 posto od doznaka poslanih u 2019. godini imali bismo sredstva od 2,7 miliona KM za manje investicije koje bi mnogo pomogle već postojećim malim i srednjim preduzećima u razvojnim projektima i na taj način podržati održiv poslovni razvoj i osigurati radna mjesta u BiH”, zaključio je Berberović.

Značaj bh. dijaspore za ekonomiju države godinama je izučavao profesor Vjekoslav Domljan. On za Klix.ba kaže kako je štednja iz domaćih izvora bila negativna od 1995. do 2016. god, a od tada pozitivna, ali ne veća od 1,3 posto bruto domaćeg proizvoda. S druge strane, ukupna (nacionalna) štednja je pozitivna od 1995. godine, zahvaljujući deviznim doznakama iz inozemstva, no ne prelazi 15-ak posto BDP-a, što je mizerno.

Da doznake iz inozemstva presahnu, posljedice bi bile nesagledive

“Po ovome se vidi koliki je značaj doznaka iz inozemstva. Čak i s njima nema finansijske osnove za značajnije povećanje aktuelne stope ekonomskog rasta. Priliv sredstava iz inozemstva po osnovu ličnih doznaka u 2018. godini iznosio je 2,7 milijardi KM, od čega najviše iz Hrvatske (28,0%), Srbije (15,8%), Njemačke (10,5%), Austrije (9,6%) i SAD-a (8,6%), što ukupno čini tri četvrtine priliva doznaka. Ako su bh. doznake po stanovniku tri puta više od globalnog prosjeka, pitanje je šta se krije iza njih. Koliko su to stvarno doznake, a koliko dohodak neformalne ekonomije (posebno ako se ima u vidu odakle dolaze), tek treba istražiti. Najvjerovatnije doznake dijaspore iznose oko četvrtinu doznaka, penzije također četvrtinu, a polovicu čini dohodak neformalne ekonomije”, kazao je on.

Dodaje da bi se u hipotetičkom slučaju prekida priliva doznaka ili usporavanja njihovog priliva (primjer slučaj stavljanja BiH na crnu listu) stopa rasta bh. ekonomije strmoglavila u zonu negativnih veličina, teško destabilizirao ‘currency board’ i otvorilo neformalno devizno tržište.

“BiH od 1995. godine ima snažne deficite tekućeg platnog bilansa koji je sve teže finansirati nekreditnim sredstvima, jer nema stranih ulaganja. Kad bi još izvori ino doznaka presahli, situacija bi postala eksplozivna”, zaključio je profesor Domljan.

Komentiraj

Molimo Vas unesite Vaš komentar!
Molimo Vas da unesete svoje ime ovdje

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Monokl.online