Zašto nam je neophodno manje oporezivanje rada u FBiH – put ka zaposlenosti i većim plaćama

Rad u Federaciji Bosne i Hercegovine, zahvaljujući poreznoj politici, izuzetno je skupa stavka proizvodnje, što dokazuje činjenica da FBiH ima najvišu zbirnu stopu doprinosa u regionu, a iznosi čak 41,5 posto bruto plaće.

0
55

S druge strane, u entitetu Republika Srpska zbirna stopa doprinosa iznosi 33 posto od plaće. U Crnoj Gori ta stopa je 32,5 posto, u Srbiji 37,8 posto, a u Hrvatskoj 37,2 posto.

Razliku u poreznom opterećenju radnika pokazuje i sama činjenica da radnik u FBiH na prosječnu mjesečnu plaću od 940 KM u entitetske budžete i fondove kroz doprinose i porez na dohodak uplati čak 143 KM. To je više nego radnik iz RS-a, ne računajući posebne naknade koje u FBiH na ovu plaću koštaju zaposlenu osobu dodatnih 17 KM.

Kako nam pojašnjavaju iz sarajevskog Centra za politike i upravljanje (CPU), kao posljedica takve porezne politike evidentni su trendovi koji negativno utječu na razvoj poslovnog sektora te, posljedično, i ukupne ekonomije. Stoga su iz CPU-a elaborirali neke od ključnih negativnih efekata.

Niska primanja radnika

Osnovni problem visoke stope doprinosa su niska neto primanja radnika. Kako kažu iz CPU, niže neto plaće znače manju kupovnu moć građana, što se odražava na kvalitet života, nivo potrošnje i ultimativno na ekonomski rast.

“Iz perspektive radnika, važan je i aspekt socijalne pravde – šta je to što radnici u FBiH dobijaju za svoj novac? Kakav je penzioni sistem i kakva će biti moja penzija? Da li dobijam adekvatnu zdravstvenu uslugu za svoj novac? Kakva je moja sigurnost ukoliko ostanem bez posla? Kakve su usluge koje finansiram oporezivanjem mog dohotka, prije svega obrazovni sistem? Sve su ovo pitanja koja tek u situaciji kada koristimo javne usluge, upravo zbog nivoa njihovog kvaliteta, postavimo sebi razmišljajući o porezima koje plaćamo. Jer porez nije tek moć države da uzme novac od radnika, poslodavaca i potrošača, on bi trebao garantovati pristup uslugama i kvalitet usluga koje trebamo za naš novac dobiti”, govori nam direktor CPU-a Adis Muhović.

Kako bi znali koliko ulažemo i šta dobijamo, važno je da znamo kakav je nivo oporezivanja rada u FBiH u odnosu na one zemlje čiji sistemi pružaju svojim građanima zavidan nivo kvaliteta socijalne zaštite i javnih usluga.

Nezaposlenost

Nezaposlenost je još jedan od sistemskih problema kojem postojeća porezna politika značajno doprinosi. Iz CPU ističu kako je evidentan spor rast zaposlenosti i otvaranja radnih mjesta u privatnom sektoru, a činjenica je da se visoko oporezivanje rada značajno reflektuje na moć kompanija da oslobode sredstava za investiranje i otvaranje novih poslovnih operacija i proizvodnih pogona, a time i radnih mjesta.

Porezna evazija

“Značajan nivo porezne evazije na tržištu rada uzrok ima, između ostalog, u težnji privatnog sektora da održi konkurentnost, ali i radnika da u takvom poreznom sistemu ponesu što veći iznos novca svojim porodicama. U tim slučajevima propisi se zaobilaze kroz neprijavljivanje radnika, rad na crno, prijavljivanja radnika na minimalnu plaću, uz isplaćivanje dodatnog iznosa ‘na ruke’, najčešće preko isplaćene dobiti koja je znatno manje oporezovana te honorarnim angažmanom radnika na dugi niz godina”, kaže Muhović.

Ovakve prakse su vrlo raširene, a imaju značajne dugoročne socijalne i ekonomske implikacije. Prije svega su kreirale nepovoljne uslove rada za tako zaposlene radnike koji nemaju registrovani radni staž, nemaju pravnu zaštitu, smanjena im je osnovica za penziju, žive i rade u strahu da će biti uhvaćeni u nezakonitom radu, a u slučaju povrede na radu ostaju bez egzistencijalnih sredstava.

Cjenovna konkurentnost domaćih proizvoda

Uz visoke stope doprinosa i naša privreda je manje konkurentna. Kako pojašnjavaju iz CPU-a, cijena rada mora se ukalkulisati u finalnu cijenu proizvoda, pa domaći proizvodi često ne mogu biti povoljniji od proizvoda uvezenih iz zemalja regije, što im onemogućava da uzmu značajniji tržišni udio.

Visoko oporezivanje rada ima i druge manifestacije – kompanije nemaju sredstva za investiranje u marketing, dizajn, istraživanje i razvoj, što dodatno smanjuje konkurentnost domaćih proizvoda na trgovačkim policama. Sve to direktno utječe na njihov tržišni rast, finasijsku i investicijsku snagu i u brojnim slučajevima opstanak na tržištu.

Nove stope doprinosa

Zbog svih negativnih efekata visokog oporezivanja, CPU godinama promoviše smanjenje oporezivanja rada. Smanjenje zbirne stope doprinosa također je bio jedan od ciljeva reformske agende koji nije ispunjen u proteklom mandatu.
Udruženje poslodavaca FBiH nedavno je uputilo prijedlog da se kumulativna stopa doprinosa smanji sa 41,5 posto na 33 posto bruto plaće, a nedugo zatim je stigao i posljednji prijedlog Vlade FBiH o paketu poreznih zakona u FBiH kojim bi se doprinosi smanjili na 32,5 posto bruto plaće.

“S obzirom na rast poreskih prihoda od direktnih i indirektnih poreza u zadnjih nekoliko godina, imamo pogodne uslove za smanjenje poreznog opterećenja rada i bez povećanja oporezivanja potrošnje, što se uobičajeno razmatra kao ključna strategija za amortizaciju smanjenja oporezivanja rada”, govori nam Muhović.

Iz CPU upozoravaju kako bi Vlada FBiH trebala javno objaviti procjenu makroekonomskih efekata predloženih izmjena Prijedloga zakona o doprinosima i porezu na dohodak jer građani, ali i izabrani predstavnici građana u Parlamentu FBiH, trebaju znati kakav se efekat očekuje na prihode od poreza na dohodak i doprinose, kakav je procijenjeni trend rasta plata, zaposlenosti i potrošnje, kao i rast prihoda od PDV-a te na osnovu čega mogu donijeti argumentovanu odluku o podršci takvom rješenju.

“Bosni i Hercegovini je potrebna poreska reforma koja će podrazumijevati istinsko rasterećenje radnika i kompanija, stvarnu socijalnu osjetljivost i zaštitu ugroženih kategorija stanovništva,uz omogućavanje veće slobode izbora za građane. Trenutni prijedlog Vlade FBiH za oporezivanje rada, iako nije idealan, sigurno smanjuje poreski klin, pa je i značajno bolji model od trenutnog”, poručuju iz CPU-a.

Za nadati se, kako dodaje Muhić, da nećemo (p)ostati taoci neformiranja vlasti na nivou BiH i FBiH.

Komentiraj

Molimo Vas unesite Vaš komentar!
Molimo Vas da unesete svoje ime ovdje

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Monokl.online